Opera Rigoletto, Giuseppea Verdija, praizvedena 1851. u venecijanskom
kazalištu La Fenice, jedna je od najizvođenijih opera toga talijanskog
skladatelja. Za sadržaj opere Verdi se nadahnuo dramom Kralj se zabavlja
(Le roi s’amuse) francuskog pisca Viktora Hugoa. Lik dvorske lude privukao
je Verdija koji će ga učiniti protagonistom opere. O samoj drami Verdi
govori – Možda će to biti najveća drama modernoga teatra, a protagonist
je karakter dostojan Shakespearea. Za libreto se obratio svome vjernom
libretistu Francescu Mariji Piaveu s kojim je već više puta surađivao,
no, austrijskoj cenzuri siže je bio odvratno amoralan, opscen i trivijalan.
Ujedno, bilo je nemoguće odobriti operu u kojoj je glavni lik kralj, pa
Verdi smješta radnju na razvratni dvor vojvode od Mantove, a glavni lik,
ali i naslov opere postaje dvorska luda kojoj daje ime Rigoletto, prema
francuskoj riječi rigoler (glasno se smijati, izrugivati). U toj slavnoj operi,
jedna arija je postala popularna od prvoga izvođenja, a to je arija koju
pjeva nemoralni vojvoda — La donna é mobile (Žena je varljiva). Ljubavna
tragedija Rigolettove jedinice Gilde okosnica je ovog remek-djela operne
umjetnosti koje se nakon više od petnaest godina ponovno izvodi na sceni
Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Maestro Pier Giorgio Morandi je
dirigent, a redatelj je Pier Francesco Maestrini.